Zašto je potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš izmjene zahvata Centra za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije na lokaciji Lećevica – I dio


Tvrtka ECOINA – za zaštitu okoliša d.o.o. Zagreb, izradila je u veljači 2005. godine Izvješće o istraživanjima flore, faune i tla na području lokacije planiranog CGO-a Lećevica. U tom izviješću zabilježena je 131 biljna vrsta koja raste na predmetnoj lokaciji uz napomenu da istraživanja koja su provedena u siječnju ne mogu obuhvatiti cjelokupnu floru te da istraživanja flore treba obavljati kroj jednu čitavu kalendarsku godinu. Florističkom analizom navedene lokacije utvrđeno je da na lokaciji zahvata rastu 4 strogo zaštićene biljne vrste (prema Prilogu I, Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama; NN 144/13, 73/16). Vegetacijskom analizom navedene lokacije a za potrebe tvrtke tvrtke Ecoina d.o.o., utvrđeno je da na lokaciji zahvata obitava pet biljnih zajednica koje se nalaze na popisu svih ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske (prema Prilogu II, Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima NN 88/14).
Navedeno Izvješće nije ugrađeno u Studiju o utjecaju na okoliš Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici (izrađivač: “IPZ Uniprojekt MCF” d.o.o.) na osnovu koje je 27. studenog 2006. godine Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donijelo pozitivno rješenje.
U toj Studiji o utjecaju na okoliš Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici navedeno je samo 28 biljaka od kojih zasigurno njih 8 (Quercus ilex, Olea europea, Ficus carica, Pistacia lentiscus, Viburnum tinus, Rosa sempervirens, Smilax aspera, Spartium junceum) uopće tamo ne rastu. Zbog ekoloških čimbenika njihov rast na tom području je nemoguć. Nadalje, od 28 navedenih biljka, čak je za 13 biljka netočno naveden njihov latinski ili hrvatski naziv naziv („Rose sempervirens divlja ruţa, Phylirea latifolia zelenika, Tamus comunis kuka, Oyclemen neopolitanum, Brachypodium romarum, Carpinus orjentalis bjeli grab, Acer monspesulanum makljan, Fraxinus ornus drijen, Clematis flamula pavit, Prunus anygdalis rašeljka, Rubus fractican kupina, Colutea aroboressens pucalina, Trifolijum campestre djetalina.“). Nazivi biljnih zajednica su i netočno napisani i zastarjeli. Autor nije napravio razliku između flore i vegetacije. Sa izrazito velikom vjerojatnošću može se zaključiti da autor ovog dijela studije uopće nije bio na predmetnoj lokaciji te da slabo ili nikako poznaje navedenu problematiku a pogotovo da ne poznaje nomenklaturu biljaka.
Elaborat zaštite okoliša za postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja izmjene zahvata CGO u SDŽ-i na okoliš (Hudec Plan d.o.o., Zagreb, veljača 2016. godina) navodi samo tri biljne vrste, pozivajući se na prethodno navedenu Studiju utjecaja na okoliš!
Navodi u Studiji i Elaboratu da na području zahvata CGO Lećevica nema zaštićenih objekata prirode nisu istiniti. Jednako tako, potpuno je neistinit navod iz Elaborata da se područje zahvata ne nalazi u važnim područjima s vrijednom florom i faunom. Isčitavanjem popisa životinjskih vrsta navedenih u Studiji ustanovljeno je da su nabrojene čak 42 strogo zaštićene vrste (prema Prilogu I, Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama; NN 144/13, 73/16). Od toga su 32 vrste ptica, 5 vrsta gmazova, 3 vrste šišmiša te 2 vrste kukaca. Kao što je već prije navedeno, florističkom analizom navedene lokacije a za potrebe tvrtke tvrtke Ecoina d.o.o., utvrđeno je da na lokaciji zahvata rastu 4 strogo zaštićene biljne vrste (prema Prilogu I, Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama; NN 144/13, 73/16). Vegetacijskom analizom navedene lokacije a za potrebe tvrtke tvrtke Ecoina d.o.o., utvrđeno je da na lokaciji zahvata obitava pet biljnih zajednica koje se nalaze na popisu svih ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske (prema Prilogu II, Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima; NN 88/14). Ovim staništima treba nadodati i ostale ugrožene i rijetke stanišne tipove zabilježene na predmetnoj lokaciji (Kraške špilje i jame). Elaborat, iako navodi stanište kraških špilja i jama ne navodi da se radi o ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima.

Podaci o speleologiji također nisu mjerodavni. Ono što nedostaje u Studiji i Elaboratu je činjenica da su na bližem području lokacije CGO-a pronađena dva speleološka objekta dubine od cca 200 m, što je izuzetna dubina i za srednju Dalmaciju. Zbog neočekivane dubine od 200 m obje jame nisu detaljno istražene niti topografski snimljene, tako da smijer pružanja jamskih kanala, a time i pretpostavljeni smijer oticanja podzemnih voda nije poznat.

I podaci o biospeleologiji su također nevalidni. Iz uzoraka usputno prikupljenih u tim jamama, do danas su opisane dvije za znanost potpuno nove vrste. Jedino njihovo poznato obitavalište na svijetu su upravo te dvije jame. Ni do dana današnjega, nije istražena podzemna fauna niti izrađen elaborat s popisom vrsta koje nastanjuju podzemni prostor nad kojim se predviđa izgradnja Centra. Bilo koji utjecaj na podzemlje općenito, a posebice na podzemne vode, može imati katastrofalne posljedice na osjetljivu podzemnu faunu. Važnost održivosti prirode i okoliša prepoznata je i u hrvatskom zakonodavstvu. Prema Kaznenom zakonu (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15), kazna za usmrćenje, hvatanje ili branje strogo zaštićene jedinke iznosi do pet godina zatvora (članci 193. i 200.) , jednako kao i za uništavanje staništa (članak 201.) Izgradnja CGO-a Lećevica djelovat će pogubno za cjelokupni i nadzemni i podzemni živi svijet.


Napiši komentar, aj ...